Prehrana
U prehrani ljudi mogu se koristiti sve vrste zdravstveno ispravnih namirnica, jer s ispravnog prehrambenog gledišta određena vrsta namirnice sama po sebi nije ni “dobra” ni “loša”. Važno je koliko se dotična vrsta namirnice dopunjuje ili kombinira s ostalom hranom, u svrhu zadovoljavanja energetskih potreba i potreba za hranjivim tvarima određene osobe. Najbolji savjet je unositi raznovrsne namirnice koje treba rasporediti u više obroka tijekom dana.
Ovo je posebno važno kod djece, koja, da bi zadovoljila svoje potrebe za hranjivim tvarima, ne mogu u organizam unijeti dovoljno u jednom ili dva obroka. Konzumiranje jutarnjeg obroka (zajutrak, doručak) je posebno važno radi osiguranja energije za tjelesnu i mentalnu aktivnost tijekom radnog dana.
Hrana koju svakodnevno konzumiramo sadrži specifične kemijske sastojke od kojih su neki poznati i dobro kvantificirani, a neki zastupljeni oskudno. Neki su pak za sada potpuno neopisani. Kemijske sastojke koje sadrži hrana moguće je uvjetno svrstati u nekoliko slijedećih skupina:
- glavni energetski izvori
- esencijalne prehrambene tvari
- prehrambeni aditivi
- prirodni toksini
- kemijski kontaminanti
- toksini uslijed mikrobiološke
- kontaminacije i kemijski spojevi koji
- nastaju tijekom pripreme i prerade namirnica
Predmet mnogih znanstvenih istraživanja unatrag tridesetak godina je povezanost prehrane i nastanka različitih bolesti i tumora. Ova istraživanja potaknuta su prije svega zemljopisnim razlikama u obolijevanju od različitih tumora i drugih bolesti. Uočena je ogromna razlika u nastupanju bolesti između industrijski razvijenih dijelova svijeta i područja nenarušene prirode.
Rezultati ovih istraživanja ni u kojem slučaju ne isključuju biološke i genetske čimbenike, odnosno obiteljsko naslijeđe, ali u posebne čimbenike rizika svrstavaju pušenje, atmosferska onečišćenja i nezdravu prehranu.
Posljedice “zapadnjačkog” načina prehrane – pretjeranog unosa masnih tvari, prerađenih i rafiniranih namirnica su povećanje broja oboljelih od tumora, osobito kad je riječ o raku dojke, raku debelog crijeva i raku prostate, kao i veća učestalost bolesti poput pretilosti, ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa i osteoporoze.
Prekomjerna tjelesna težina igra ogromnu ulogu i u nastanku “estrogen ovisnih” obolijenja u žena. Masno tkivo sa svojim aromatazama (enzimima koji u kemijskim reakcijama aromatizacije dovode do nastanka viška estrogena i androgena) ima ulogu dodatnog endokrinog organa. Tipična “estrogen ovisna” oboljenja u žena su PMS, endometrioza, miom, hiperplazija endometrija, sluznice maternice, rak dojke.
U nastanku ovih oboljenja najvažniju ulogu igra relativni ili apsolutni višak estrogena (“estrogenska dominacija”) u odnosu na druge spolne hormone, a prije svega progesteron. Zbog toga tjelesnu težinu treba održavati u granicama normale (BMI < 25) neovisno o godinama života.
Pravilna prehrana jača obrambeni sustav, pa postajemo jači i otporniji na bolesti. Mentalno bolje funkcioniramo i emocionalno smo zadovoljniji. Smanjuje se rizik od kroničnih zdravstvenih problema, rizik obolijevanja od “estrogen ovisnih” bolesti te karcinoma. Pravilno se hraniti znači zadovoljiti sve potrebe našeg organizma za energijom i tvarima koje su nužne za održavanje vitalnosti.
Vodite računa o tjelesnoj težini i pazite što i koliko unosite u sebe:
- bjelančevine ili proteini
- ugljikohidrati
- masti
- antioksidanti